Projekt je to koji je trebao, kako se najavljivalo, preporoditi Zagreb. Na južnom ulazu u grad planirana je gradnja termalnog kupališta. Predviđalo se da bi terme, kad se sagrade, koštale oko 350 milijuna kuna, zapošljavale bi oko 700 ljudi, hotel u sklopu njih trebao je imati četiri zvjezdice za 400 gostiju, kongresni centar, vanjske i unutarnje bazene za sedam tisuća ljudi…
Ina je trebala biti vlasnik bušotina, dok je Zagreb u Blatu pored Sveučilišne bolnice trebao dati zemlju jer veći dio eksploatacijskog polja koje se prostire na 54 kvadratna kilometra nalazio se na njegovu zemljištu, a manji na zemljištu Zagrebačke županije.
Grad je u startu u Terme ubacio 1,25 milijuna kuna, a do 2017. godine iz proračuna je isplatio još 700 tisuća kuna. S druge pak strane, Ina je u Terme u osam godina uplatila tri milijuna kuna, od čega je 1,75 milijuna kuna bio kratkoročni zajam.
Rješenjem Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva iz srpnja 2011. odobren je prijenos eksploatacijskog polja GTP-a Zagreb s Ine na Terme, koje su trebale ishoditi koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina do kraja 2012.
Međutim, to se nije dogodilo jer se ispostavilo da neke parcele koje je trebalo unijeti u vlasništvo nisu bile u vlasništvu Grada, vodili su se sudski sporovi, pa se nije mogla ni ishoditi koncesija, a nakon toga je pravo na eksploataciju po sili zakona prešlo na Republiku Hrvatsku.
Od 1. siječnja 2013. Terme više nisu imale zaposlenih, dotad ih je bilo četvero, a u prosincu 2013. godine Grad je iskazao interes za preuzimanje 50-postotnog udjela Ine, da bi u rujnu 2014. obje strane potpisale memorandum kako bi se to i realiziralo.
Prema obrazloženju Grada, koje je upućeno u Gradsku skupštinu, Ina nije dala ponudu za prodaju svog udjela niti ponudu za prodaju bušotina na GTP-a Zagreb, već je u travnju 2016. dostavila obavijest da imovina vezana uz bušotine na GTP-u Zagreb nije više u njenom vlasništvu.
U Gradu smatraju da je tim potezom Ina izgubila interes za eksploataciju geotermalne vode i za postojanje Termi.
U prosincu prošle godine Ina je donijela odluku o pokretanju likvidacije Termi Zagreb, a konačnu odluku o pokretanju postupka likvidacije i imenovanju likvidatora donijet će Skupština Termi nakon ishođenja odluka Ine i Grada Zagreba.
Ina je svoja potraživanja u iznosu od 2,45 milijuna kuna prema Termama s naslova kratkoročnog zajma i kamata, najma poslovnog prostora i informatičke opreme otpisala u prosincu 2013. godine.
Ukupna aktiva na posljednji dan 2016. godine iznosila je 563 tisuće kuna, od čega na dugotrajnu imovinu otpada 439 tisuća (nematerijalna imovina u pripremi – studije i elaborati), dok kratkotrajna imovina iznosi 124 tisuće kuna. Stanje na računu na dan 4. siječnja 2018. iznosilo je 5.938,42 kune.