Jednom kad konačno sve bude gotovo, nova bolnica na kraju grada prostirat će se na sto tisuća četvornih metara, imat će 535 bolničkih postelja i 257 onih za dnevnu skrb, 68 mjesta predviđeno je za jedinice intenzivnog liječenja, a kirurzi će raditi u 11 operacijskih dvorana. Svoje mjesto imat će i rodilje, koje će imati najsuvremenije metode poroda. Roditelji neće morati ostaviti dijete samo na bolničkim odjelima ili sjediti na drvenom stolcu, kao što je to sada slučaj. Bit će to, kako i priliči, rooming in za roditelja uz dijete. Također, svi oni koji godinama bezuspješno pokušavaju postati roditelji, uz najsuvremenije metode moći će se podvrgnuti izvantjelesnoj oplodnji.
Riječ je Sveučilišnoj dječjoj bolnici čija se gradnja napokon čini realnijom nego dosad.
Stara zgrada bolnice u Blatu
Tomislav Krišto/Cropix
Svoje mjesto tamo će s vremenom naći cijela Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj, Kukuljevićeva, pedijatrija i ginekologija KBC-a Sestre milosrdnice i KB-a Merkura.
– Ovo je važan korak, istina početni, ali bitan napredak u nastavku realizacije projekta gradnje nacionalne dječje bolnice na južnoj obali Save uz buduću Sveučilišnu bolnicu, čime bismo znatno povećali razinu kvalitete pružanja zdravstvenih usluga najmlađim pacijentima ne samo iz Zagreba, već i svih drugih krajeva Hrvatske – kaže ministar zdravstva Vili Beroš i dodaje da je riječ o modernoj bolnici, opremljenoj najsuvremenijom opremom, ali i uz koncentraciju izvrsnosti stručnog liječničkog i drugog medicinskog kadra trebala bi predstavljati još jedan centar izvrsnosti u hrvatskom zdravstvenom sustavu. I to je, smatra, važan poticaj da se ustraje na ostvarenju ovog ambicioznog projekta.
Priča s bolnicom na kraju grada, kako ju se često naziva, počela je još 70-ih godina. Zagreb se u to vrijeme brzo širio i stvorila se ideja o najmodernijoj bolnici u regiji. Trebala je imati tisuću kreveta, a ambiciozni planovi, činilo se tada, trebali su postati stvarnost. Davne 1985. godine počela je gradnja, a građani su tri godine prije polaganja kamena temeljca referendumom odlučili da će se financirati samodoprinosom, odnosno izravnim izdvajanjem s plaće. Plaćali su punih deset godina, a onda je propala država u kojoj je gradnja počela, buknuo je rat, a samodoprinos se plaćao sve do 1992. godine. Gradnja je stala, novac je propao, a 36 godina kasnije u Blatu je ostala stara olupina grandioznog sna moderne bolnice.
Iako je godinama propadala, tu i tamo bi se na političkoj sceni, bilo koje opcije, neiskorištena grdosija našla na dnevnom redu. Tako je 2007. godine osnovano je i povjerenstvo čiji je predsjednik bio Andrija Hebrang. Najavljivao je čak 1062 bolničke postelje, trinaest odjela, devet polikliničkih djelatnosti, a povjerenstvo je procijenilo da bi u obnovu bolnice trebalo uložiti oko 250 milijuna eura, a sve bi trajalo od pet do sedam godina.
O njoj je govorio i nekadašnji ministar Darko Milinović pa je 2008. godine u Saboru objašnjavao planiranu obnovu Sveučilišne bolnice. Tada se planiralo da će vlasnici obnovljene bolnice biti Grad i Država u omjeru pola-pola, a da će planirani trošak obnove iznositi 250 milijuna eura. Prema tim planovima, obnovljena bolnica imala bi 1000 postelja, od čega 200 dnevne bolnice te 26 operacijskih dvorana, a bila su predložena dva modela financiranja – međunarodni kredit ili javno-privatno partnerstvo.
Konačno, 15. travnja 2019. cijela priča digla se na višu razinu. Premijer Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić potpisali su okvirni sporazum o suradnji na pripremi projekta “Izgradnja nacionalne dječje bolnice”, što je bio prvi korak u realizaciji gradnje te bolnice u zagrebačkom Blatu.
Četrdeset dvije godine kasnije, točnije 29. veljače 2028. godine, Blato više neće biti gradsko ruglo i primit će prve pacijente. Barem tako kažu sada. Nedjeljni Jutarnji donosi prve projekcije nove bolnice, odnosno njezine dogradnje u odnosu na postojeću konstrukciju.
Nova bolnica u Blatu
Gradnja je planirana u dvije faze, a prvi korak počeo je ove srijede i trajat će do 22. veljače 2022. godine. Riječ je o suradnji Ministarstva zdravstva i relevantnih stručnjaka koji će izraditi dokumentaciju za nadmetanje za izradu idejnog projekta Bolnice Blato. Sljedećih godina bit će mnogo papirologije, projektiranja, izbora izvođača radova…, a početak gradnje očekuje se 26. veljače 2025. godine. Završetak prve faze planira se tri godine kasnije.
Prva faza stajat će 159,549.529,80 eura bez PDV-a, dok bi druga faza stajala 97,221.111,51 euro. Dobro je to što je čak 85 posto subvencionirano u kapitalu bespovratne pomoći iz izvora Europske unije, dok bi nominalno 15 posto investicijske vrijednosti bilo sufinancirano iz proračuna Republike Hrvatske, tzv. nacionalne komponente.
Mjesec dana prije ugovorena roka Ministarstvu zdravstva isporučena je Studija izvodljivosti izgradnje Nacionalne dječje bolnice u zagrebačkom Blatu na prostoru istočno od lokacije gdje je počela gradnja Sveučilišne bolnice, ali nikada nije dovršena. Studiju izvodivosti izradio je stručni tim NCE Consulting Engineering GmbH & CoKG na čijem je čelu bio prof. dr. Saša Marenjak.
Gradnja nacionalne dječje bolnice, uz završetak Sveučilišne bolnice, sljedećih godina predstavlja strateški zadatak zdravstvenih vlasti, države i Vlade kako bi se hrvatskim građanima osigurala kvalitetnija zdravstvena skrb, ponajprije najmlađim pacijentima kao najvažnijoj i najranjivijoj skupini u društvu. Uz to, bila bi to prva bolnica s druge, južne strane rijeke Save, što je također veliki iskorak u teritorijalnoj dostupnosti moderne bolničke ustanove ne samo građanima glavnoga grada Hrvatske, nego i svima koji dolaze na liječenje u Zagreb, posebno iz smjera juga.
– Zahvalan sam stručnjacima što su izradili kvalitetnu studiju izvodljivosti dječje bolnice i prije ugovorenog roka, što može biti dobar znak da i svi drugi sudionici u ovom projektu svojim odgovornim odnosom i radom mogu pridonijeti da u željenim rokovima dobijemo bolnicu – kaže Beroš.
Prema studiji izvodljivosti bila bi to greenfield investicija na istočnom djelu buduće Sveučilišne bolnice. Tehnički dio objekta, potreban za funkcioniranje bolnice, bio bi u staroj građevini, ali tehnički uporabljivoj i iskoristivoj, dok bi se kompletna bolnica gradila istočno od sadašnje lokacije Sveučilišne bolnice. Ovisno o potrebama, organizacijskim i financijskim okolnostima, previđena je mogućnost gradnje u dvije faze, svaka s oko 50 tisuća četvornih metara bruto površine.
U prvoj fazi objedinit će se pedijatrija i dječja kirurgija današnje Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici u Zagrebu te Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, a u drugoj fazi bili bi organizirani posebni pedijatrijski odjeli, poput psihijatrije i neuropedijatrijske rehabilitacije, kao i opstetricije i ginekologije iz bolnica u Kukuljevićevoj, s Goljaka, te iz KBC-a Sestre milosrdnice i Merkura.
Gradnja nove dječje bolnice, prema ocjenama u navedenoj studiji, omogućila bi, u odnosu na sadašnje ustanove u kojima se pružaju zdravstvene i medicinske usluge djeci, kvalitetnije uvjete kako za pacijente, tako i za zdravstveno osoblje i druge zaposlene.
– Ovako zamišljena i izvedena kompaktna zgrada je objekt po mjeri čovjeka za pružanje kvalitetnih i učinkovitih zdravstvenih usluga, s funkcionalnim rješenjima u objektu, u skladu s modernim standardima bolničkih građevina i zahtjevima suvremenog liječenja pacijenata – ističu autori studije i posebno naglašavaju da je sve prilagođeno smještaju pacijenata, posebno djece i rodilja, ali nisu zanemarene ni potrebe za smještaj roditelja malih pacijenata, kao ni pristupi iz zona za dječju skrb u prostore za rekreaciju na otvorenome i slični sadržaji.
Nova bolnica u Blatu
Autori studije o budućoj dječjoj bolnici posebnu važnost pridaju prometnoj povezanosti i pristupačnosti modernom i propusnom prometnicom, što uvelike pridonosi brzom dolasku pacijenata i njihovih pratitelja u bolnicu.
Analizirajući i uspoređujući financijske i druge učinke u ulaganjima i održavanjima sadašnjih bolničkih kapaciteta, u kojima se pruža zdravstvena skrb djeci, s potrebnim ulaganjima u novu nacionalnu dječju bolnicu u Blatu te pogodnostima koje suvremeno koncipirano i vrhunski opremljeno zdanje može pružiti najmlađim pacijentima i zdravstvenim djelatnicima, autori studije izdvojili su nekoliko prednosti nastavka gradnje nove dječje bolnice na južnoj obali Save.
Gradnjom nove zgrade bolnice omogućit će se nastavak strateškog razvoja i objedinjavanje klinika na lokaciji Blato, poboljšanje funkcionalnosti i efikasnije poslovanje tog dijela zdravstvenog sustava te unapređenje kvalitete infrastrukture i povećanje kvalitete pružanja zdravstvenih usluga u tim klinikama i zavodima. Uz to, važno je naglasiti da takva organizacija jedinstvene bolnice za djecu povećava osjećaj sigurnosti i ugode pacijenata, poboljšava uvjete rada osoblja te nastavnih i istraživačkih kapaciteta, a znatno smanjuje operativne troškove te povećava energetsku efikasnosti.
– Kad bude sagrađena i počne raditi punim kapacitetom, ova nacionalna dječja bolnica u Blatu bit će ogledni primjer u potpunosti održive građevine uz poštivanje “zelene agende EU”, i to ne samo u Hrvatskoj, već i u granicama Europske unije. Gotovo cjelokupna energija ili točnije do 84 posto, može biti iz obnovljivih izvora, dijelom iz solarnih izvora, ali i velikim dijelom iz geotermalnih izvora kojima obiluje lokacija na kojoj će se graditi i dječja, a i buduća Sveučilišna bolnica – ističe u završnom dijelu studije prof. dr. Saša Marenjak, voditelj stručnog tima.
“U Hrvatskoj do sada nismo imali Carbon Zero Neutral građevinu, ali realizacijom ovog projekta nove dječje bolnice dat ćemo značajan doprinos globalnim nastojanjima u smanjenju emisije stakleničkih plinova na ovoj našoj jedinoj planeti koju imamo za življenje”, dodaje.
Za ostvarenje ambicioznih planova preseljenja djelatnosti, pacijenata i zdravstvenih djelatnika sa sadašnjih pet lokacija na ovu novu bit će potrebno učiniti još dosta koraka. Sljedeći je priprema dokumentacije za raspisivanje natječaja za izradu idejnog projekta te odabir voditelja projekta.
Potom slijede razgovori s komisijom o financiranju iste u sljedećem financijskom razdoblju, od 2021. do 2027. godine. Zahtjevni poslovi izrade potrebne dokumentacije, ishođenja dozvola odnijet će mnogo vremena, a bude li sve išlo prema planu, kao što je ovaj prvi korak pokazao da se može, gradnja objekta mogla bi početi 2025. godine, a završetak i opremanje te početak rada na proljeće 2028. godine.
– Iako se put do nove nacionalne dječje bolnice u glavnom gradu Hrvatske čini dug, ne smijemo smetnuti s uma da je još dulje trajala ideja i težnja da se krene s ovim zahtjevnim projektom. Unatoč dvogodišnjoj borbi s epidemijom korone i svime što ona sa sobom nosi, ne odustajemo od daljnjih koraka na ostvarenju cilja da dobijemo novu dječju bolnicu – naglašava ministar zdravstva Vili Beroš i dodaje da ovaj korak, uz one do sada učinjene na revitalizaciji Imunološkog zavoda, pokazuje da se može i vrijedi svakodnevno boriti za ostvarivanje važnih projekata koji će donijeti dobrobit građanima i državi.