Telegram je u ekskluzivnom posjedu dokumenta koji opisuje kako se s računa nikad izgrađene Sveučilišne bolnice u zagrebačkom naselju Blato, godinama i u enormnim iznosima, plaćala košnja trave i čišćenje snijega – dok su u stvarnosti većinu zelenih površina održavale gradske službe. Na ovaj način pokošeno je ukupno 2,9 milijuna eura (oko 22 milijuna kuna) koji su isplaćeni dvjema tvrtkama, ali i studentima preko Student servisa.
Kako eksplicitno stoji u dokumentu, službenom izvješću o provedenoj likvidaciji bolnice, veći dio iznosa za košnju isplaćen je knjigovodstvenoj tvrtki u vlasništvu Zore Krasić, tadašnje voditeljice računovodstva Sveučilišne bolnice. K tome, Telegram je iz dobro upućenih izvora doznao da su studenti koji su “kosili travu” za stotine tisuća eura – imali isto prezime kao šefica računovodstva. Likvidacijski upravitelj bolnice u spornom periodu, Marin Simunić, za Telegram je izjavio kako se malo čega sjeća zbog protoka vremena i da nije upoznat s time što se događalo.
Još prije nekoliko godina, istražujući proces likvidacije na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Telegram je otkrio da na žiro-računu “najbogatije bolnice u Hrvatskoj” nedostaje novac koji bi tamo trebao biti. Naime, Sveučilišna bolnica je početkom devedesetih stekla nemali broj dionica Zagrebačke banke i tako dividendama, kroz desetljeća, uprihodovala milijune kuna. Odgovor na jednostavno pitanje – koliko novca bolnica ima na računu – iz zagrebačke Gradske uprave čekali smo više od godinu dana, do rujna 2021.
Dobivena informacija o 4,3 milijuna kuna prijavljenih na početku likvidacijskog postupka značajno je odskakala od naše oprezne, konzervativne procjene očekivanog minimalnog stanja na računu. Tada smo izračunali, na temelju podataka o isplaćenim dividendama te procjeni rashoda za nekoliko zaposlenika i likvidacijsku upravu, da je u nepoznatom pravcu isparilo barem pet milijuna kuna. Završno likvidacijsko izvješće sada pokazuje da smo bili u pravu, osim što smo podcijenili veličinu rupe na računu.
Projektna dokumentacija u prokisloj baraci
Grad Zagreb je još 1995. donio odluku o prestanku postojanja Sveučilišne bolnice, a postupak likvidacije po službenoj dužnosti sud je pokrenuo tek 2012. godine. Formalnu funkciju likvidacijskog upravitelja godinama prije toga obnašao je zaposlenik Grada, Marin Simunić, koji je – prema medijskim izvješćima iz ranih dvijetisućitih – bezuspješno pokušavao nekome predati likvidacijsko izvješće, odnosno, okončati postupak likvidacije.
Nakon što je gradska vlast na čelu s Milanom Bandićem 2018. sklopila sporazum s Vladom Andreja Plenkovića o revitalizaciji projekta, likvidacijski postupak maknuo se s mrtve točke. Trgovački sud za likvidatoricu imenuje Davorku Huljev koja preuzima dužnost od Simunića i zatječe, vidljivo je iz izvješća dostavljenog nadležnom gradskom uredu, potpuni kaos. Primjerice, projektna dokumentacija Sveučilišne bolnice koju su potencijalni investitori željeli dobiti na uvid – pronađena je razbacana na podu prokisle barake u koju se prethodno provaljivalo.
Milijunske isplate bez pokrića
No to je tek djelić slike nemara i zapuštenosti kostura bolnice u koju su Zagrepčani, krajem osamdesetih, samodoprinosom uložili oko 156 milijuna eura. Mnogo problematičniji je detalj koji govori o načinu upravljanja ogromnim sredstvima koja su se, ovisno o isplatama dividendi, slijevala na račun. Zatečena poslovna dokumentacija, piše u izvješću, bila je manjkava i nesređena: u njoj nije bilo izlaznih i ulaznih računa u periodu od početka likvidacije.
Tijek novca morao se zato utvrđivati zaobilazno iz drugih arhiva, putem Fine i banaka, a nakon toga je uočeno kako se na izvodima po računima “učestalo pojavljuju veći iznosi koje je Sveučilišna bolnica u osnivanju u likvidaciji isplaćivala dvjema firmama, bez dokumentacije iz koje bi bilo vidljivo pokriće za te isplate”. Veći dio tih isplata šefica računovodstva gđa. Krasić isplaćivala je tvrtki gđe Krasić, odnosno – sebi.
Računovotkinja osam godina kosila travu
Tako je u periodu od 2001. do 2008. godine knjigovodstvenoj tvrtki ACIES d.o.o. s računa Sveučilišne bolnice isplaćeno 10.183.806,00 kuna (oko 1,35 milijuna eura) na ime košnje trave. Tvrtka danas više ne postoji. Prema službenim dokumentima iz sudskog registra, na samom kraju 2008. godine, u kojoj je i posljednji put plaćena “košnja trave”, gđa Krasić je donijela odluku o prestanku postojanja tog trgovačkog društva.
U istom osmogodišnjem razdoblju, pored vlastite tvrtke, računovotkinja je putem Student servisa angažirala i studente koji su, također za održavanje travnatih površina, inkasirali još nešto više od dva i pol milijuna kuna (oko 333,3 tisuće eura). Telegramov izvor iz Gradske uprave upoznat s poslovanjem Sveučilišne bolnice u tom periodu tvrdi kako su, indikativno, studenti kojima su plaćene desetine tisuća eura nosili isto prezime kao i računovotkinja koja im je isplaćivala sredstva.
U 19 godina pokošeno 2,9 milijuna eura
No isplate za košnju trave tu nisu stale. Krajem 2008. godine Sveučilišna bolnica sklapa ugovor s netom osnovanom tvrtkom Flax d.o.o. i dogovara paušalni iznos za kosidbu trave i čišćenje snijega u visini od 78.837,40 kuna mjesečno. Idućih 125 mjeseci, sve do imenovanja nove likvidatorice u ožujku 2019., ta je tvrtka inkasirala ukupno 9,35 milijuna kuna (oko 1,24 milijuna eura).
A većinu travnatih površina i dalje je, ističe se u izvješću, zapravo održavao Grad Zagreb. Kad se podvuče crta, na “košnju trave” i “čišćenje snijega” je tijekom 19 godina potrošeno čak 22 milijuna kuna (2,9 milijuna eura) – što dostiže gotovo 80 posto iznosa dobivenog prodajom dionica Zagrebačke banke na kraju likvidacijskog postupka. Da je riječ o slučaju za DORH govori i činjenica kako se u iduće četiri godine, nakon raskida ugovora, na košnju trave manjih površina koje gradske službe nisu obrađivale, potrošilo tek 1400 eura.
DORH provodi izvide, Grad nije pokretao postupke
Priča o košnji trave Sveučilišne bolnice, izvjesno je, imat će i svoj pravosudni nastavak. “Obavještavamo vas da imamo u radu predmet koji se odnosi na obavijest Trgovačkog suda u Zagrebu vezano uz postupanje odgovornih osoba Sveučilišne bolnice u Zagrebu u osnivanju u likvidaciji, u kojem predmetu su u tijeku izvidi i u kojem nije donesena meritorna državnoodvjetnička odluka”, odgovorili su Telegramu iz Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu.
Izvidi su, kako je to općepoznato, tajni. Stoga u DORH-u ostaju zakopčani za pitanja o više informacija. Iz Grada Zagreba, koji je prema opisanim postupanjima svoje zaposlenice oštećen za milijune, odgovaraju da nakon kraja likvidacije i primitka konačnog izvješća nisu pokrenuli daljnje postupke. Navode tek da završna odluka o podjeli imovine, kojom su dobili zemljište, dionice i novac koji je preostao nije bila protivna interesima Grada.
Bivši likvidacijski upravitelj: Ne sjećam se
U inkriminiranom periodu, likvidacijski upravitelj bio je diplomirani pravnik, zaposlenik Grada, Marin Simunić. Telegram je telefonski stupio u kontakt s njim i ukratko izložio saznanja o višemilijunskim isplatama za košnju trave kroz niz godina. Gospodin Simunić, sada u mirovini, u kratkom se razgovoru ispričao što se, kako kaže, malo čega može sjetiti.
“Prošlo je puno vremena, ja sam prije pet-šest godina obavio primopredaju novoj likvidatorici. Sad ste me ovako uhvatili iznenada, ali prošlo je dosta vremena od svega i ja sam prestao pratiti što se događa”, rekao je Simunić za Telegram. Direktno smo ga pitali je li upoznat s postupcima gospođe Krasić koji se navode u završnom likvidacijskom izvješću, no Simunić je ponovio da ne zna ništa o tome.
Telegram je za komentar zvao i bivšu računovotkinju Sveučilišne bolnice, Zoru Krasić (74), ali broj njezinog mobitela navedenog na stranicama ugašene tvrtke više se ne koristi.