Sveučilišnu bolnicu u Blatu trebalo bi završiti jer je neophodno potrebna Zagrebu, slažu se u Ministarstvu zdravstva i u zagrebačkom Poglavarstvu. Međutim, osim te načelne podruške u svemu drugom se razilaze – u načinu financiranja, djelatnostima koje bi ondje bile pozicionirane, rokovima završetka, pa čak i u površini bolnice. Čini se da se i ova Vlada i grad neće dogovoriti, a bolnica se nikada neće završiti. Ministar Neven Ljubičić će ovaj tjedan prezentirati Vladi svoje viđenje završtka projekta čija ideja je započela prije 24 godine. Nakon što je lani pompozno dogovorena suradnja Sanader-Bandić koja među 20 točaka uključuje i Sveučilišnu, grad je dao prijedlog da se u nju presele bolnice Sv. Duh, Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj, bolnica Merkur, Klinika “Vuk Vrhovec” i Institut za tumore. Dovršetak bi se financirao kreditom Europske investicijske banke s 220 do 250 milijuna eura. Dio financiranja bi se mogao pokriti prodajom nekretnina navedenih bolnica koje se na nalaze na atraktivnim lokacijama.
Centar izvrsnosti
“Nakon rasprave s medicinskim stručnjacima i akademskom zajednicom zaključeno je da bi Sveučilišna trebala biti centar izvrsnosti, bez fizičkog premješanja ijedne bolnice”, rekao je za Poslovni dnevnik ministar Ljubičić. Ljubičić predlaže da se iz bolnica izvuku timovi najboljih stručnjaka za svaku pojedinu djelatnost, koji bi se odmah formirali. Do završetka bolnice (najmanje četiri godine) liječnici bi stvarali timove za djelatnosti. Nova bi bolnica postala centar izvrstnosti cijele regije. Dio bolnice bi ostao i za opću namjenu jer Novi Zagreb i okolna naselja nemaju nijednu bolnicu.
“Prije toga treba napraviti studiju svrsihodnosti i iskoristivosti. Besmisleno bi bilo i preseljenje kada se ”Vuk Vrhovac“ preuredio, Klinika za tumore i Merukur nabavili novu opremu, a Merkur se preuređuje. Ne vjerujem da bi se prodajom nekretnina moglo dovoljno zaraditi”, objašnjava Ljubičić i dodaje da model financiranja ipak treba osmisliti grad. U Poglavarstvu se pak neslužbeno govori o tome da ova i prošla Vlada bojkotiraju projekt završetka, a nedavno je Bandić optužio Vladu i svog šefa Ivicu Račana da su umjesto završteka Sveučilišne odabrali ulaganje u Rebro. Da se odustaje od Sveučilišne, vide i u tome da je ova Vlada uložila 30 milijuna kuna u Institut za tumore i 50 milijuna u Merkur i u činjenici da će prije Sanaderu isteći mandat dok se provede rasprava i donesu sve studije. Ljubičić je, kažu, trebao dati prijedlog djelatnosti do kraja prošle godine, a ne pola godine poslije. Gradski ministar zdravstva Zvonimir Šostar mogući završetak Svučilišne vidi drukčije i daje argumente zašto navedene bolnice treba smjestiti u novu.
Koncesije tvrtkama
“MMF i Svjetska banka neće dozvoliti zaduženje Vladi za završetak Sveučilišne uz ostanak svih postojećih zdravstvenih ustanova i bez plana preseljenja. Ako želimo bilo što napraviti, moramo napraviti iskorak i zatvoriti neke ustanove. Centar izvrsnosti nam treba, ali treba misliti i na 400.000 građana koji gravitiraju prema području Novog Zagreba. Troškovi se osim prodajom nekretnina mogu smanjiti i davanjem infrastrukture u koncesiju tvrtkama putem natječaja, privmjerice HEP-u, Vodoopskrbi i odvodnji i tvrki za medicinske pllnove”, zaključuje Šostar.
Apsurdi Sveučilišne bolnice
Kvadratura – iako je prije 24 godine arhitektonski natječaj raspisan za 135.000 četvornih metara s 980 kreveta, projekt je napravljen veći za gotovo 100.000 kvadrata. U raznim izjavama kvadratura je varirala +/- 27 tisuća kvadrata. Procjena je između 212 i 230 tisuća četvornih metara BRP-a, a u konačnici bi trebalo biti 80.000 kvadrata neto površine.
Financiranje – samodoprinosima su Zagrepčani dali oko 155 milijuna eura. Procjene da bi trebalo uložiti još 220-250 milijuna eura osporavaju neki stručnjaci, računajući da je potrebno još 500 milijuna eura.
Udaljenost – je li bolnica udaljena pet ili devet kilometara od gradskog središta? Kritičari ističu da bi se u slučaju preseljenja bolnica znatno produžio put Hitne pomoći.