NA KAVI SA ZVONIMIROM ŠOSTAROM, PROČELNIKOM GRADSKOG UREDA ZA ZDRAVSTVO, RAD I SOCIJALNU SKRB
ZAGREB – Sveučilišna bolnica preko Save bit će dovršena najkasnije 2005. godine, a možda i prije, misli Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo nakon posjeta bolnici u talijanskom Meranu, koja je na dovršavanje čekala 15 godina. Šostar je tamo otputovao kako bi se upoznao s načinima financiranja dovršetka bolničkog objekta, jer je do sada svaki Zagrepčanin stariji od šest godina u kostur Sveučilišne bolnice uložio 1.600 DEM odnosno, sveukupno je uloženo 306 milijuna DEM. Za dovršetak bolnice potrebno je između 350 i 400 milijuna DEM. Šostar kaže da posljednja ponuda koju je dobio predviđa otplatu kroz 25 godina. Ponudila su dale Europska investicijska banka i KFV, njemačka banka za poticanje izvoza, a gradu i državi je ponuđena nulta libor cijena kapitala koja su na londonskoj burzi inače kreće oko 2,5 posto. Japanski ponuditelj pak nudi kamatu između 1,8 i 2,5 posto godišnje. Grad razmišlja o angažmanu strane savjetničke firme koja bi sa svih aspekata pogledala tehnička rješenja i financijsku konstrukciju za dovršavanje objekta.
Koliko će zapravo koštati bolnica znat će se kad se odluče o sadržaju ali za sada je sigurno da treba preprojektirati interijer. Na zapadnom će se dijelu objekta graditi hotel i apartmani za bolesnike koji plaćaju dodatno zdravstveno osiguranje na koje će biti dana koncesija. Sve to smanjit će investiciju jer će se objekt na taj način prihodovati. Razmišlja se i o raspisivanju međunarodnog natječaja za energetski dio objekta ili grijanje, hlađenje, struju i vodu što iznosi oko 80 do 90 milijuna DEM.
– Cilj nam je generacijama koje dolaze ostaviti što manje kreditno zaduženje, kaže pročelnik i dodaje da će se Grad o financiranju morati dogovoriti s Vladom jer je Sveučilišna bolnica koliko gradska tako i državna stvar.
Šostar je pričao i o promjenama u sanitarnoj inspekciji u svom uredu za koju tvrdi da »nije radila dovoljno efikasno«.
– Ljubljana sa 270 tisuća stanovnika ima 24 sanitarna inspektora, a Zagreb sa 945 tisuća ima samo 44 inspektora – naravno da je inspekcija nekvalitetna!, kaže Šostar. Sanitarna je inspekcija živjela kao »država u državi«, nepovezana s ostalim stručnim službama. To više neće biti tako jer će se inspekcija ekipirati i bit će dužna tjedno koordinirati svoj posao između gradskog i državnog Zavoda za javno zdravstvo. Sanitarna će kontrolirati zdravstvene ustanove i ustanove primarne zdravstvene zaštite te podnositi mjesečna izvješća, a bit će otvorena za javnost i medije.